Bol u grudima ne mora uvijek biti infarkt

podijeli

Slikovni rezultat za chest pain

 

Bol u prsima je čest simptom. Predstavlja najčešći uzrok posjete hitnoj službi kod muškaraca, dok je kod žena na drugom mjestu odmah iza boli u trbuhu. Neki od uzroka boli u prsima su banalni i bezopasni, te prolaze bez liječenja ili uz manje intervencije.

S druge pak strane, neke od najozbiljnijih bolesti u medicini predstavljaju se upravo bolovima u prsima. Zbog toga je važno razlikovati opasnu bol u prsima od one bezopasne.

 Kako boli srčani infarkt?

Srčani infarkt (srčani udar, infarkt miokarda) još je uvijek ubojica broj jedan u mnogim zemljama razvijenog svijeta. Uzrok je naglo začepljenje jedne od tri krvne žile koje hrane srčani mišić, koje znamo kao koronarne arterije.

Bol kod srčanog infarkta je nagla i intenzivna, a javlja se u sredini grudi ili s lijeve strane grudnog koša. Rjeđe može zahvaćati čitav grudni koš, početi u gornjem trbuhu ili između lopatica.

Često se bol širi prema vratu i vilici ili prema lijevom ramenu i ruci, a može se protezati sve do vrhova prstiju.

Tipično za infarktnu bol jest da se ne pojačava niti jenjava nakon pokreta, promjene položaja tijela kao niti pritiskom na bolno mjesto (masaža u ovom slučaju ne pomaže).

Bol kod infarkta traje preko 20 minuta. Može započeti i u mirovanju i u naporu, ali se za razliku od nekih drugih stanja mirovanjem ne smanjuje, dok se u naporu bol obično pojačava.

Bol u infarktu obično prate drugi simptomi: preznojavanje, mučnina i povraćanje, nedostatak zraka (dispneja), bljedilo, osjećaj nepravilnog rada srca (palpitacije), kao i ubrzano disanje (tahipneja).

Slična bol se javlja u tzv. predinfarktnom stanju. Službena medicina ovu bolest naziva nestabilna angina pektoris, te je zajedno s pravim infarktom svrstava u akutni koronarni sindrom.

Kod nestabilne angine pektoris ne radi se o kompletnom začepljenju koronarne arterije već o njenom kritičnom suženju. Sve navedeno za infarktnu bol vrijedi i za bol kod nestabilne angine, samo što je trajanje boli kraće od 20 minuta.

 Hitan odlazak liječniku

Dva su ključna razloga zbog čega je važno odmah se javiti liječniku ako se osjeti ovakva bol:

1. U prvim satima infarkta najveća je učestalost opasnih aritmija koje uzrokuju zastoj srca (arest), a potom smrt. Hitnim liječenjem je vjerovatnoća za razvoj aritmije manja.

Ukoliko se aritmije ipak jave, potrebno je provesti postupak oživljavanja (reanimaciju) – postupak koji je rutina u svim hitnim službama.

2. Mogućnosti i uspješnost liječenja srčanog infarkta to je veća što tegobe kraće traju. Hitnom koronarografijom i postavljanjem stenta u začepljenu krvnu žilu spašava se srčani mišić, no ako bol traje dugo, postoji mogućnost da je veliki dio mišića odumro.

Koštano-zglobna ili mišićna bol

Grudni koš je satkan od brojnih koštanih i zglobnih struktura, povezanih hrskavičnim, ligamentnim i mišićnim vezama. Svaka od navedenih struktura može biti izvor boli.

Ovakva bol je ovisna o pokretu odnosno položaju tijela, a ponekad se pojačava udahom. Pritisak na bolno mjesto ili dlanom na čitav grudni koš može pogoršati bol, dok kratkotrajna masaža ponekad može riješiti čitav problem.

Bol nije praćena drugim simptomima, a obično se javlja u mirovanju ili nakon određene fizičke aktivnosti (npr. pilanje drva ili čišćenje snijega). U slučaju da ne traje dulje od 24 sata smatra se bezopasnom i može se tretirati lijekovima protiv boli (npr. ibuprofen). U protivnom je uputno javiti se liječniku.

Upala plućne ili srčane maramice

Ovo su rjeđi uzroci boli u prsima, no uslijed tipičnog karaktera boli lako ju je prepoznati. Pluća i srce obavijaju tanke opne između kojih je smještena mala količina tekućine.

Ovakva anatomija omogućuje slobodno kretanje, odnosno klizanje površine pluća i srca. U slučaju upale (najčešće virusne, ali i bakterijske, autoimune, tuberkulozne i slično) dvije se opne slijepe i njihovo klizanje je onemogućeno.

Upala izaziva bol koja je lokalizirana na jednom mjestu, pojačava se udahom ili prilikom isprsavanja, a jenjava izdahom i u pogrbljenom položaju. Može biti praćena povišenom tjelesnom temperaturom, kašljem u slučaju pleuritisa, no nema drugih ozbiljnijih simptoma kao kod srčanog udara.

Iako se najčešće radi o virusnoj infekciji, ipak se savjetuje posjeta liječniku zbog mogućih ozbiljnijih komplikacija. Treba naglasiti kako bolest obično prolazi bez posljedica.

Bol porijeklom iz stomaka

Žgaravicu uzrokuje povratak želučane kiseline u završni dio jednjaka. Zanimljivo da se u engleskom jeziku žgaravica naziva heartburn ili (u doslovnom prevodu) “pečenje srca”.

Bol je baš tipa pečenja, smještena iza donjeg dijela prsne kosti, te se može širiti sve do grla. Ponekad žgaravica uzrokuje osjećaj kiseline u ustima. Tegoba prolazi uz hranu ili lijek protiv žgaravice, zna se javiti noću, naročito nakon obilnog večernjeg obroka. Savjetuje se pregled liječnika, jer je u slučaju trajnih tegoba nužna specijalistička gastroenterološka obrada.

Bol u prsima je važan i čest simptom. Najvažnije je razlučiti radi li se o infarktnoj boli koja zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju ili o banalnoj koštano-mišićnoj boli koja prolazi spontano i bez posljedica. U većini slučajeva ipak je uputno potražiti medicinsku pomoć.

 Stabilna angina pektoris

Ponekad se bol u grudima može osjetiti prilikom fizičkog napora, a da ona prestane nakon minutu-dvije mirovanja. Takvo stanje naziva se stabilna angina pektoris. Uzrok je također suženje koronarne arterije, ali koje nije kritično.

Bol se javlja uvijek u istom intenzitetu opterećenja, ali nikad u mirovanju. I u ovom slučaju se treba javiti liječniku, no stanje nije ni približno hitno ni opasno kao srčani infarkt.

 

 

 

 

avaz.ba

podijeli

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *