Koristimo ga od rođenja, ne stoji ništa i život nam čini zdravijim i sretnijim

podijeli

iStock 681018258

 

Koliko je osmijeh važan često nismo svjesni, a upravo zbog njega otvaraju nam se mnoga vrata i srca. Doživljavate li ga i vi tako?

 

Psihologijska istraživanja pokazuju da već prilikom prvog kontakta s nepoznatim osobama stvaramo bitne zaključke o njima (i oni o nama) te da taj prvi dojam uvelike pridonosi tome kako ćemo se ubuduće doživljavati. Pokazalo se kako ljudi znatno prije primjećuju osobe koje se smješkaju u odnosu na one koje imaju ozbiljan izraz lica te da iskren osmijeh prilikom inicijalnog susreta omogućuje da prvi dojam naših sugovornika o nama bude pozitivan.

Osmijeh je jednako bitan u samoj komunikaciji. Primjerice, ako nekome kažemo “ti si luda” i pri tome imamo ozbiljan izraz lica, to nije isto kao kada to učinimo s osmijehom. U komunikaciji pisanim putem sve se više upotrebljavaju i emotikoni kako bi nam dočarali kakvo je stvarno raspoloženje osobe koja šalje poruku.

 

Koliko osmijeh utječe na percepciju drugih ljudi?

Osmijeh olakšava komunikaciju.

Kada nas drugi vide nasmiješene više nas primjećuju. Osmijeh nas čini privlačnijim suprotnom spolu, a nasmiješeni ljudi djeluju sigurnije. Nasmiješene ljude ostali percipiraju kao privlačnije, samopouzdanije i društvenije.

Osmijeh nam također pomaže da se riješimo napetosti. Kada se netko smije ona ili on će i druge oko sebe “zaraziti” svojim smjehom. Takva reakcija se najčešće ne može kontrolirate te se na smijeh drugih i sami počnemo smijati. Za suradnike češće biramo ljude koji se često smiju i koji su vedrog raspoloženja.

 

Koliko je osmijeh važan?

Osmijeh šalje signal mozgu da smo sretni, a tijelo počinje proizvoditi više endorfina, što podiže raspoloženje, jača imunitet i oslobađa nas od stresa. Kada se smijete opušteniji ste. Osmijeh nam pomaže da nakon pojačanog stresnog razdoblja umirimo tijelo.

Čak i “lažni osmjesi” i smijanje šalju poruku mozgu i potiču ga na lučenje hormona sreće. Stoga, čak i ako nemate neke opravdane razloge za sreću, počnite se smijati i time ćete se odmah malo oraspoložiti. Sasvim je sigurno da ćete se bolje osjećati nakon samo nekoliko trenutaka.

 

Što mislimo o širokom osmijehu?

Široki osmjeh tijekom kojeg nam se vide zubi šalje poruku kako smo samouvjereni, vedrog duha, sretani i prijateljski raspoloženi. Pri tome je ipak važno ne pretjerati, budući da pretjerana širina i površina zuba koje otkriva mogu doći u disproporciju s ostatkom lica. To može dovesti do toga da izgledamo malo “čudno”, a ljudi prema takvim nesvakidašnjim situacijama najčešće pristupaju s oprezom.

 

Što mislimo o sramežljivom osmjehu?

Žene koje se sramežljivo smješkaju kod muškaraca pobuđuju osjećaj očinstva te želju za zaštitom i brigom za ženu, a kod drugih žena želju da se i same tako osmjehuju i osjećaju. Tajna je zapravo u njegovoj kombinaciji s ostatkom tijela. Naime, kako prilikom takvog smješkanja često pognemo glavu i očima gledamo prema gore, sugovornika nesvjesno asociramo na kakvo nevino dijete ili osobu kojoj je potrebna zaštita. Zanimljivo je da je taj osmijeh često koristila princeza Diana.

 

Što mislimo o ozbiljnoj osobi?

Doživljavamo ih kao nepristupačne, hladne, introvertirane, nesigurne, a ponekad čak i nedovoljno sposobne – dakako, uz uvjet da ih prije toga nismo bolje upoznali. Osoba koja većinu vremena ima ozbiljan izraz lica može se učiniti i kao nadmena i puna prezira prema svojoj okolini. S obzirom na to da tijekom komunikacije često znamo imitirati lice svojeg sugovornika kako bi bolje primili i doživjeli njegovu poruku ne čudi da u trenucima kada smo sretni možemo početi izbjegavati takve osobe i situacije koje bi i nas same učinile “ozbiljnima”.

 

Što mislimo o namrgođenoj osobi?

Kada smo namrgođeni mrštimo čelo, a mišići su nam napeti. Šaljemo poruku da smo općenito agresivni ili privremeno ljuti i nezadovoljni te da će sugovornik u komunikaciji s nama u tom trenutku teško naći ikakav kompromis. Također, namrgođene osobe često znamo nesvjesno isključivati, odnosno smanjivati im ulogu u grupnim aktivnostima budući da je za staloženo i konstruktivno djelovanje kojim se postiže željeni cilj u pravilu potreban pozitivan stav i emocionalna stabilnost.

 

 

 

izvor: zivim.hr

podijeli

Add a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *